MANUFAHI- governu liu husi Sekretario Estadu Juventude no Desportu (SEJD) realiza komemorasaun loron internasional Juventude iha munsipiu Manufahi ho kompitisaun kulinario,dada tali,tata berlindus no kurida beskleta. 

Lori governu central nia naran, ha’u hakarak agradese Sr. Administrador Munisipiu Manufahi ba simu ami hotu iha ne’e, iha loron rua ka tolu ne’e nia laran. Ami nia agradesimentu wain ba Autoridade sira hotu, civil no seguransa, no povu Manufahi ba ita boot sira nia hospitalidade mai ami.

“Hau apresia no kongratula Centru Foin-Sa’e Dom Boaventura Maun-Fahe Same, ba organizasaun no koordenasaun selebrasaun loron internasional juventude tinan ida ne’e. Obrigadu ba itaboot sira nia responsabilidade no serbisu”informa Sekretario Estadu Juventude Desportu Abrao Saldanhia ba jornalista iha nia deskursu Manufahi kinta (12/08)

Nia dehan,tinan-tinan, komunidade internasional selebra loron-12 fulan-Agostu nu’udar Loron Internasional Juventude. Loron ida ne’e deklara nu’udar loron Internasional Juventude husi Rezolusaun Asembleia Jeral Nasoins Unidas nian iha tinan-1999.

Ohin, dala ida tan mundo tomak selebra loron ida ne’e atu konsiensializa ema kona-ba problemas no dezafiu sira ne’ eb€ mak joven sira enfrenta iha sira nia moris. Selebrasaun ne’e mbs sai espasu ba joven sira atu hatudu nia kapasidade kriador ba solusiona problema sira ne’eb€ mak sira rasik hasoru no mundo tomak hasoru.

Tema global ba selebrasaun loron internasional juventude husi tinan ba tinan hatudu komunidade internasional nia rekofiesimentu ida katak atu alkansa objetivu boot “Mundo ida diak liu” ka atu sai a better world, joven sira nia partisipasaun ativu imperativu. La ho Joven sira nia partisipasaun, ita labele halo Mundo sai diak liu.

Tema internasional ba selebrasaun tinan ida ne’e mak, “Transforming Food System: Youth Innovation for Human and Planetary Health.” Tradusaun iha Tetum karik “Transforma Systema Aihan: Juventude nia Inovasaun ba Ema no Planeta nia Saide.”

Tema internasional tinan ida ne’e deklarasaun ida katak transformasaun ba sistema aihan ida ne’eb& mak bele halo ita nia planeta no ita ema moris sira sai saudavel labele hetan susesu se laiha partisipasaun signifikante joven sira nian.

Selebrasaun tinan ida ne’e rekonesimentu ida ba joven sira nia potensia no sira nia papel nia haktuir Timor-Leste, tema nasional ne’ebe ita hili mos forma de rekonesesimentu no enkorazamentu ida ba joven sira nia papel iha produsaun aihan ne’ebe saudavel no oinsa tau matan ho diak ba ita nia meiu-ambiente. Tan ne’e mak ita hili tema “Papel Juventude hodi garantia produsaun aihan nutritivu no ambiente ne’ebe saudavel.

“Tinan ida ne’e, selebrasaun loron internasional juventude nian ita mai hala’o iha munisipiu Manufahi, hahu husi loron-9 fulan-Agostu liu ba no prienxe ho programa no atividade oinoin, ne’ebe fo signifikadu real ba tema selebrasaun nian”.

Hahu ita nia selebrasaun ho seminariu nasional ida kona-ba produsaun aihan no meiu-ambiente ne’eb& saudavel. Ita hala’o vizita ba fatin lubuk ida no hasoru ita nia joven barak ne’ebe serbisu hamutuk grupo hodi garante duni produsaun aihan ne’ebe iha valor nutrisaun. Ita hare mos oinsa mak ita nia joven sira ho kreatividade oinoin kontribui ba harii sosiedade ida ne’ebe saudavel, hahu husi sira nia komunidade laran rasik.

“Ita mos hare expozisaun aihan lokal, ne’ebe mak hatudu mai ita valor nutritivu husi aihan lokal sira ne’eb€ mak ita iha.tenik Abrao

Ohin ita entrega premiu ba manan nain sira iha kompetisaun diskursu publiku ne’eb€ mak fo espasu ba joven sira atu hanoin no koalia kona-ba “oinsa joven sira kontribui ba halo mundo sai saudavel liu.”

Ita mos asisti jogus desportu rekreativu sira, no ha’u haksolok hodi hare 4nimu husi ita nia komunidade sira, joven no adolescente sira ne’eb€ mak asist jogu sira ne’e. Ha’u haksolok tamba ita hotu divertidu.

“Ha’u asumi kargu nu’udar Sekretariu Estadu Juventude no Desportu ho vizaun politika boot rua”

 Iha area desportu, ha’u nia vizaun mak “Desportu iha Sosiedade no Prestasaun.” Vizaun politika ida ne’e nia esensia mak atu hadiak no hametin aliserse desportu nian se ita hotu hakarak Timor-Leste halo prestasaun diak iha eventu desportu rejional no internasional sira.

Area Juventude, Vizaun mak “Foin-Sa’e Millennial, Forsa Kriativa.” Vizaun politika ida ne’e mai husi konviksaun ida katak joven sira forsa ida ne’eb mak iha potensia no kapasidade oinoin no bele tulun hamosu solusaun ba problema sira ne’eb€ mak sira rasik hasoru, sira nia sosiedade no Nasaun enfrenta.

Komunidade internasional, Mundo, rekofiese ita joven sira nia potensia no kapasidade.

nia apela ba ha’u nia maluk joven sira atu fila husi ne’e, lori nafatin iha ita nia moris laran valor husi tema ba selebrasaun loron ohin nian, katak joven ajente importante ba mundo nia diak.

atu prova ba Mundo katak ita forsa kriativa duni, forsa ne’eb€ mak iha kapasidade atu fo solusaun ba mundo nia problema no dezaftu sira, ita laos tenki halo buat boot deit.

Buat sira hanesan kuda modo, kuda no produs aihan sira seluk ne’ebe€ iha valor nutrisaun diak, maske kiik karik, maibe ne’e kontribuisaun boot ida.

 Labele haluha atu inspira no enkoraja ita nia maluk joven sira seluk atu hatudu sira nia potensia, sira nia kapasidade. Neneik-neneik, hamutuk ita fo duni fiar ba Mundo katak joven sira forsa kriativa ida ne’ebe bele kria duni solosaun ba mundo nia problema no dezafiu sira. Labele haluha, hahu…maske husi pasu kiik ida hakarak atu konklui ha’u nia intervensaun hodi cita proverbiu tuan ida ema China sira nian ne’ebe dehan hanesan ne’e “Viajen ida ba distansia kilomteru rihun ba rihun hahu ho hakat ida.” Lori mai iha ne’e karik, se ohin ita sira ne’e ruma hakarak atu la’o ba to’o iha Dili, ita tenki hahu ho hakat ida.

Proverbiu ne’e atu dehan mai ita katak hakarak atu ba too iha ita nia objetivu no destinasaun ida, ita tenk: hahu ita nia viajen. Hakarak ida ne’e labele hela iha planu deit, ka labele hela iha ita nia hanoin laran deit.  hein katak selebrasaun loron internasional juventude tinan ida ne’e fo duni mai ita joven sira, haka dahuluk iha ita nia kontribuisaun ba halo ita nia mundo no ita ema moris sai saudavel liu tan.

Ho ida ne’e ha’u deklara ita ensera ita selebrasaun Ioron internasional juventude ba tinan-2021.

About Post Author