Dili-(Notisia XYZ) Organizasaun Persaudaran Setia Hati PSHT prontu apoiu governu da-sia hodi kria bá paz bá dezenvolvementu rai ida ne’e.

Sekretáriu Jerál PSHT Pedro Aparecio informa,Governo ida ne’e nunu governu ida ne’ebé mak kontinusaun husi oitavu governu nia planu ba Arte Marsiais, liu-liu PSHT liu husi vensaun halibur I governu ida ne’e mos mai ho sira nia programa ida ne’ebé di’ak mos ba Arte Marsiais sira ne’e menus mai husi indonesia, maibé nia ema terenu ne’e husi joven timor tanba ne’e estadu tenke tau matan bá asuntu ida ne’e.

“Governu husu ba organizasaun PSHT tenke iha kontribuisaun para bele kria ambiente paz I dame iha sosiedade nia leet, tanba ida nee husi organizasaun PSHT Deklara ona ba iha governu katak sira prontu suporta kria estabelidade paz hakmatek, I suporta governo para hodi halo Dezemvolvimentu”afirma Sekretáriu Jerál PSHT bá jornalista sira,hafoin remata inkontru ho MJDAC iha salaun Magna kinta feira ne’e.

Nia hateten,Dalaruma iha pasadu iha problema uituan, to’o governu taka i depois oitavu governu reativa, oitavu governu altura tau matan makaas I governu ida ne’e mos kria kondisaun diak ba arte marsiaisa.

“Ha’u fo apelo mos ba iha membru PSHT, nafatin fo kontribuisaun moris hanesan sidadaun ida ne’ebé di’ak iha rai ida ne’e,respeitu ba lei regras sira ne’ebé iha sosiedade ne’e i paz hakmatek”

Sekretáriu jeral ne’e sublina liu tan katak,Iha governo ida ne’e bele halo Dezemvolve di’ak liu tan ida ne’e mak intensaun ida ba iha ekontru ida nee, sira promete katak sei kompri buat sira ne’e no  liafuan sira ne’ebé mak ami ko’alia sei la monu let deit iha rai ida ne’e.

mesmu ke estrutura ami hotu sempre halo esforsu iha sosiedade nia let ne’e iha paz hakmatek, dalaruma individu ida-idak mak halo, sira  sei tentan nafatin, halo prezensaun ida ne’ebé mak diak, keta balun komete iha krimi ida ne’e resolve tuir lei, maibé importante mak labele daet ba iha fatin seluk,sei daet ba iha komunidade depois, ema la halo atividade inan-aman sira tur la hakmatek, ida ne’e mak sei halo prevensaun maximu tanba iha fulan hira kotuk mos  kazu ne’ebé akontese iha lurumata, membru PSHT ida mate, maibé ami apelu nafatin hakmatek paz.

“Ita Tuir lei deit argiudos sira ba tribunal, nee tribunal nia kimpetensia atu deside, maibé ami ne’ebé iha liur, fo apelu orienta servisu hamutuk ho polisia  governo sira kria paz hakmatek nafatin iha sosiedade nia leet”

Nia hatutan,iha fulan Agusto tinan ne’e organizasaun PSHT mos sei halo gradusaun ba membru sira, governo sei kontinua nafatin ho programa sira ne’ebé mak oitavu governu sira halo sei ajuda prosesu sira ne’e,tanba ne’e ami kontente los ho ida ne’e tanba governu ne’e bele tau matan.

Total membru PSHT hamutuk 1538 pesoas, hanesan gradusaun sei halo iha Dili,Oecusi, Baucau,Manufahi, Covalima, maliana  tanba sei gradua kada munisipiu.

“membru agora dadaun atu graduassaun 1500 pesoas,mekanismu hotu sei Hanesan  tinan ne’e governu mos promente sira sei ajuda hanesan tinan kotuk ita nia governu ajuda liu husi ita nia autoridade polisia, hodi tau matan  bá seguransa, hodi gradusaun la’o ho diak’

Sorin seluk,,Minstru Juventude Desportu Arte e Cultura Nelio Izaac,afirma Hamutuk ho primeiru ministru asuntu sosiais nian,hodi halo enkontru ida ho PSHT no ami hateten bá sira katak, saida mak governu bele tulun, ne’e mos haree kona ba organizasaun nian, maibe problema balun para oinsa ita halo profisionaliza  organizasaun ne’e atu komvida ho sira, governo agora lakleur tan atu apresenta  iha parlamentu hodi hetan apresiasaun no aprovasaun.

“Tanba ne’e mak agradese ba organizasaun PSHT ne’ebé bele respeita komviti ne’ebé mak governu fo I atu rona mos sira nia hanoin balun, iha enkontru ne’e sira hatoo mos governu nia hanoin programa sira relasiona ho arte marsiais, sira entede”,

Governante ne’e esplika,Kestaun sira kiik oan ne’e entrega ba organizasaun atu hare depois loron ida ita programa planu ba oin ne’e atu lao oinsa sei tur hamutuk hodi kloka prioridade sira iha arte marsiais.

Vise Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabinu hatete,Iha governu ida ne’e iha programa ne’ebé mak hanoin atu atu transforma, Desportu ne’ebé mak entre internal nomos ezternal depois promove PSHT ho IKS sei mai nomos sira seluk tan ne’ebé mak iha KRAM  nia I depois ita hotu-hotu kontribui paz ho dame ba ita nia rain tanba ne’e dala ida tan ema ida-ida nia liberdade sosa ho 300 mil pesoas mate ba rai ida ne’e tanba ne’e ida ne’ebé mak moris , tenke grante nafatin sakrefisiu I totalidade herois sura ne’ebé fó bá ba rai ida ne’e para atu grante liberdade ba ema hotu-hotu. Ema ida-ida iha arte  rituais ka arte marsiais ka Desprotu oioin ne’ebé mak nia tuir, maibé nia tenke livre iha ninia uma nia tenke goja liberdade ne’ebé mak  produtu husi heroe sira ninian.

About Post Author