Desportu futebol moderno hahu Desenvolve iha Século XIX. Inicialmente hahu ho futebol folk football (sepakbola rakyat) nebe maka halao iha territorio inglaterra tomak tanttu iha áreas urbanans nomos rurais sein iha padrão ka regras ruma nebe maka bele regularija actividades desporto ne.

Regras ba Futebol ne hahu diskuti iha escolas privada sira iha ingglaterra hanesan Winchester, Charterhouse, no Eton no kontinua realiza jogo sira to tinan 1843 Universidade Cambridge consege kria padrão ida nebe maka considerado hanesan regras no fim hodi fo naran Cambridge rules.

Iha jornada futebol, Inglaterra iha nia papel importate tebes iha Desportu Futebol Mundial. Ita hatene katak desde tinan 1850 trabalhadores sira iha inglaterra (Reino Unido), iha tempo nebe maka sira folga servisu hanesan iha loron sábado, sira passa tempo barak liu hodi asisti futebol.

Ida ne considerado hanesan cultura ida nebe maka mais popular no conhesido tebes tamba iha adeptos sira nebe maka sempre barak iha stádio hodi asisti jogo.

Começa iha século XX história hatudu katak desenvolvimento futebol desenvolvido mais rápidamente. Situasaun ida ne’e maka bolu atensaun ba mundo, liu-liu país sira nebe maka gosta desportu futebol hodi hare ona impotancia husi organização ida hodi bele tau matan no organiza futebol mundial.

Tamba ne maka, iha tinan 1904 País sira hanesan Belgia, Denmark, França, Holanda, Spanyol, Swedia, dan Swiss disidi hodi forma Federation Internationale de Football Association ou conhesido ho naran FIFA. Depois de FIFA existe ona maka, foin hamosu inovações para futebol mais conhesido iha Mundo to agora no agora dadaun iha equipa nasional futebol 209 maka afilia ka sai hanesan membro ba FIFA.

Timor-Leste nudar País foun ida, nebe maka foin Ukun Rasik’an ho idade XIX, iha Regiao Sudueste Asiático. Mesmo que considerado nasaun foun, maibe Timor-Leste nunka haksumik nia’an iha mundo nia matan, Timor-Leste sempre hatudu nia’an ba Mundo iha qualquer modalidade desportu nebe maka iha inclui futebol. Timor-Leste mos considerado hanesan País ida nebe maka maioria populasaun gosta futebol, tanto iha areas rurais nomos areas urbana. Depois de Timor-Leste restaura tiha nia Ukun Rasik’an iha 2020 no iha dia 1 de Junho de 2002 forma kedan Federação de Futebol de Timor-Leste (FFTL), iha tinan hanesan FFTL rejistu sai membro ba AFC (Asian Football Confederation), Iha tinan 2004 rejisto sai membro ba AFF (Asean Football Federation) no iha 2005 FFTL rejista sai membro FIFA ninian.

Timor-Leste hahu partisipa iha jogos futebol mundial iha Março 2003 iha kualifikasaun copa da Asia nebe realiza iha China, iha 2004.

Ita hare katak, depois de Timor-Leste hahu partisipa Jogos iha Nivel Internasional, público Timor-Leste hare katak iha ona naroman foun ida nebe maka sei lori no promove Timor-Leste ba mundo Intermasional.

Maibe na realidade ita hare katak komesa 2004-20014, ita nia futebol lao hakdasak tanto iha Nivel nasional nomos Muncipio sira.

Situasaun ne, afeta tebes ba Timor-Leste nia partisipasaun iha liga Mundial sira nebe maka organija husi AFC, AFF no FIFA tamba Timor-Leste sempre reforça husi jogadór naturalizasaun sira nabee maka maioria mai husi nasaun Brazil hanesan Patrick Fabiano, Rodrigo Silva, Thiago Cunha so seluk tan.

Ida ne hatudu katak, ita nia desenvolvimento futebol rai laran la lao no implica ba recrutamento jogador Timor Oan sira nebe maka iha talento ka skil atu bele contribui ba selesaun nasional Timor-Leste. situasaun ida ne’e, bolu ona atensaun ba FFTL no Governo hanesan SEJD atu hare ba oin, oinsa maka reativa ita nia liga nasional no Municipio sira hodi bele hetan fini jogador Timor Oan nebe maka bele ona hodi futebol Timor-Leste ba oin.

Ita halo investimento bot ba rai laran, hapara jogador naturalizasaun sira nebe maka manan osan bot, maibe la fo rejultadu ida significante mai povo Timor-Leste. Alende ne, aloca mos orsamento ba Assosiação Municipio 13 nebe maka hari ona, atu sira bele organija jogos iha nivel municipio sira, atu nune ita abele garantia sustentabilidade ba jogadores Timor Oan sira.

Hahu husi 2015-2020 ho prejensa Liga Futebol Amadora (LFA), ita hare katak futebol Timor-Leste iha mudança ida significante tebes. Partisipasaun clubo sira iha liga máximo tebes, hahu husi 1a Divisão, 2a Divisão, no 3a Divisão, Jogador sira iha salario cada fulan, Clubo sira mos halo contrato ba jogador estranzeiros sira, Clubo sira mos esforsu halo cooperasaun ho companhia sira nasional no internasional hodi hetan apoiu ba garantia sustentabilidade Clubo nian.

Pasu importante ida husi Liga Futebol Amadora hahu husi época 1to época da 4 maka hodi LALENOK UNITED ba partisipa iha AFC CUP 2020. Iha tinan 5 ikus ne, ita hare katak wainhira Timor-Leste ba partisipa iha jogos Internasionais sira, ita hare jogador naturalizasaun la iha, maioria jogador Timor Oan hotu deit.

Ida ne, maka ita presija mantem no kontinua lao hodi promove futebol Timor-Leste ho jogador Timor Oan sira ho esperança katak Timor-Leste loron ida sei sai manan nain iha Jogos Internasionais sira tantu iha Nivel Asia nomos Mundial.

Desenvolve Futebol Timor-Leste, Liga Futebol Amadora laos hamrik mesak maibe hetan apoiu máximo husi FFTL no SEJD rasik, tamba ne maka husu ba instituisaun tolu ne atu hare mos ba frakejas sira nebe maka durante ita hasoru hela:

1. Menus Recurso Humano

Hase kuantidade no kualidade ba Treinador nasional sira, equipa arbitragen, Ofisial Clubo sira, atu nune bele organiza Clubo no garantia kualidade competisaun tanto iha nivel nasional nomos Internasional

2. Infrastrutura

Maioria Municipio sira seidauk iha infrastrutura ida ke diak hodi bele ajuda futebol iha municipio sira bele lao. Municipio balun iha ona Condisões hanesan Ermera, Baucau no Bobonaro presija tau matan atu nune oinfrastrutura sira ne bele utilija ba tempo naruk. Kestaun seluk mos ba futuro Governo tenki prepara mos dormitorio ba jogador sira iha sub-15, sub-19, sub-23 no selesaun nasional

3. Financeiro

Fo nafatin esperança ba Governo no FFTL atu bula dalan oinsa maka bele tulun Clubo sira bele iha vontade hodi partisipa actividade futebol nebe maka lao iha ita nia rai laran no garantia mos future jogador sira nian

4. Alimentasaun ba Jogador sira

Fo atensaun ba Clubo sira atu garantia alimentasaun ba Jogador sira hodi nune bele garantia sira nia nia condisões física diak hodi bele halao jogo. Husu mos ba Governo atu tau matan alimentasaun ba jogador sira husi sub-15, sub-19, sub-23 no selesaun nasional.

Sitausaun sira ne hotu, ita labele rejolve dala ida deit, maibe ita presija foca ona atensaun ba kestaun sira hanesan ne, atu nune bele tau iha plano actividades sira. Hare sira nebe maka nescesita tebes preija rejolve kedan, sira nebe maka importante maibe la urgenti presija tau ba iha prioridades sira médio ho longo prajo nian.
Obrigado

“Mai ita hamutuk dezenvolve futeból iha ita nia rai doben Timor-Leste”

Hakerek na’in [email protected]. No.tlp +67077470374

About Post Author